Zar je moguće da je pandemija gotova!? Izolacija, nošenje maski, traženje sebe, aktivna interakcije putem društvenih mreža, podjele na antivaksere i vaksere, dijeljenje teorija zavjere, dijeljenje zenovskih besmislica i pozivanje ljudi da ne vjeruju znanosti nego babama i stričevima, konzumacija lijekove za životinje, bjegovi od doktora i bolnica  … zar je doista gotovo ili ide nova runda!?

Možda nas je Putin spasio od Korone i uvalio u novi strah!? Možda, možda … ali daj da uživajmo u trenutku.

Društvene mreže odigrale su važnu ulogu u povezivanju i komunikaciji u ovim teškim vremenima izolacija. Bilo je svega, podjela, pametovanja, pravičkanja, odfrendavanja, blokiranja i humora u žaru borbe. Ništa čudno, budući da je humor fenomen koji gradi odnose i povezuje ljude.

Humor bi trebao biti dobro raspoloženje, a onda smijeh.

No da bismo uopće prepoznali humorističnu komunikacijsku intenciju, potrebno je poznavanje sociokulturnog konteksta, funkcioniranja društvenih institucija, političkih prilika, tradicije, običaje…drugim riječima i za humor trebamo biti pametni i bar nešto načitani da bi nešto razumjeli a potom se i od srca nasmijali. Doduše uvijek možemo fingirati i cerekati se ko lud na brašno reda radi a onda se pitati #stojetobilo.

Da bismo u kontekstu izolacije, primjerice, razumjeli šale:

Kako se zove Hrvat koji se deblja kod kuće? Domagoj;

Ovo je sve krenilo nizbordo od kad je Josipa himnu otpivala;

Jeste čuli da će Vili Beroš napuniti Arenu?!, moramo nešto znati prije.

Humor i smijeh su donekle odvojeni fenomeni. Smijeh je mjerilo uspješnosti humora, no njega može izazvati i neugoda, strah, krivnja …

Gledajući sve te humorističke poruka, šale, pošalice, ironije, sarkazme  koje su kolale društvenim mrežama, odnos humora i smijeha kompleksniji je no što sam mislila.

Kako humor, kao oblik komunikacije, izražava neku društvenu situaciju i vuče društvene odnose, pokazuje i društvene relacije i odnose dominacije/subordinacije, inteligenciju, načitanost i odgoj.

Pokazuje i poveznicu unutar društvenih grupa te traži potvrđivanje pripadnosti. Facebook procesi lajkanjem, mrštenjem, plakanjem, grljenjem osim pripadnosti vode i procesu isključivanja i grupa/društvo samo ti kaže glup si nisi za nas i to negativnom evaluacijom humoristične intencije koja se, primjerice, ocjenjuje kao neukusna. Time se na simboličkoj razini stvaraju distinkcije između različitih društvenih skupina.

Humor nam daje slobodu da velimo nešto što i nije korektno. Primjerice nekad je bila sasvim prihvatljiva šala koja prikazuje sliku trojice Roma jedan sa zlatnim zubom drugi krezub, uz tekst: Do kada ćemo prati ruke, zna li se šta? Danas se, kod jednog segmenta populacije, takav humor smatra  diskriminatornim, uvredljivim.

Šale proizlaze iz ideje o društvenoj zbilji. Zahtjevi poput #ostanidoma, perite ruke, zadržite distancu, impliciraju izbjegavanje drugih ljudi, što je, u suštini, atipično ponašanje za čovjeka. U takvoj, potpuno nepoznatoj i novoj stvarnosti, humor je poslužio kao mehanizam za uspostavu odnosa, za identifikaciju elemenata zajedništva. U tom su smislu humoristične poruke jačale društvenu koheziju.

U vrijeme izolacije, često su kružile šale koje su prepoznatljive (ako već ne i smiješne) velikom broju ljudi, bez obzira na strukturne pozicije, klasnu, etničku, religijsku, profesionalnu, rodnu, seksualnu, nacionalnu ili regionalnu pripadnost, jer su uvjeti bivanja postali sličniji nego inače.

Nazvao sam samo da ti kažem da te volim.

Gospodine, ovo je kafana.

Znam.

Najebali smo sad kad poslije ovog sranja u narod izađu ovi što su se usavršavali i radili na sebi.

Što me majko ne rodi prije 600 i kusur godina da poginem k’o junak na Kosovu polju. a ne k’o pička da strepim ‘ko će da kihne na mene.

Apokalipsu sam zamišljao sa zombijima i naoružan do zuba, a ne da perem ruke i budem doma u Kitty pidžami.

Dakle, kao što navedeni primjeri pokazuju, humor je uvijek više od smiješnog. Sociološki pristup otvara mogućnost razumijevanja mnogostrukih društvenih funkcija humora. U vrijeme izolacije, proizvodnja i distribucija šala putem društvenih mreža odigrala je važnu ulogu upravo u povezivanju i održavanju društvenih interakcija i relacija u izvanrednim okolnostima.

Dakle, svega će biti samo nas neće i idemo sada na te kave koje smo obećavali jedni drugima. Idemo baš sada konačno nekoga zagrliti koga želimo i uvjeriti se da je taj naš.

A ove studije pustimo znanosti jer u nju i onako malo nas vjeruje a većina bude išla kod travara po mast i bilje i travaricom od pokojnog djeda stavljati ljutu travu na ljutu ranu.

I da slušajte Radio Crash tamo smo još svi normalni i opušteni i radimo sa srcem.